Psi rata uništavaju Jemen: Rasplamsavanje humanitarne katastrofe

PODELI
Foto: Yahya Arhab/European Pressphoto Agency, via Shutterstoc

Najmanje osmoro dece je poginulo, a 33 povređeno, prošlog meseca u sukobima u Jemenu, saopštio je UNICEF. Ova organizacija procenjuje da će do kraja godine skoro dva i po miliona dece patiti od neuhranjenosti od čega bi oko 400 hiljada moglo umreti od gladi. Humanitarne organizacije pretpostavljaju da je više od 85.000 najmlađih već umrlo od posledica nestašice hrane u Jemenu, uzrokovane blokadom Saudijske Arabije i njenih saveznika, dok četvrtinu svih civilnih žrtava oružanih sukoba, u ovoj ratom razorenoj zemlji, čine upravo deca.

Rat u Jemenu je počeo 2014. godine, između pobunjenika Hutija koje podržava Iran i međunarodno priznate Vlade Jemena koju podržava Arapska koalicija. Poslednjih godina je na značaju dobio i Južnjački separatistički pokret, takođe suprotstavljen zvaničnoj vladi, čiju su prestonicu, Aden, preuzeli 2019. godine. Poslednje značajno uporište Vlade Jemena je Marib, koji Hutiji trenutno pokušavaju da zauzmu.Sukob koji Ujedinjene Nacije nazivaju „najvećom humanitarnom krizom na svetu”, doveo je do raseljavanja miliona i pogibije oko 250.000 ljudi, uglavnom od ruke saveza okupljenog oko Saudijske Arabije, koja uključuje i Ujedinjene Arapske Emirate kao njenog glavnog saveznika. Pomorska i vazdušna blokada Jemena opstaje uprkos pozivima na primirje, kako od Hutija, tako i Međunarodne zajednice. SAD, koje su logistički i obaveštajno podržavale Saudijsku Arabiju i Emirate, prestale su to da čine pod pritiskom domaće javnosti, koja insistira na tome da predsednik Džozef Bajden izvrši uticaj na Saudijsku Arabiju da okonča rat.

 Između kiše bombi…

Najžešću osudu za ratne zločine i razaranje trpi Saudijska Arabija, kao „lice” agresora, koristeći direktno sopstveno ljudstvo i naoružanje u napadima. Organizacija za zaštitu ljudskih prava „Amnesty International” je još 2015. godine istakla u svom izveštaju da je ova država odredila čitave gradove Sada i Maran kao vojne mete i da svakodnevno, pogađajući civilne objekte, čini ratne zločine.

 … i pasa rata

UAE su se odlučile za drugačiji pristup. Usled međunarodnog pritiska, te u želji da održe svoj ugled modernog društva, mala naftna imperija je pre dve godine formalno povukla svoje trupe iz Jemena. Prema izveštajima medija i organizacija za zaštitu ljudskih prava, svoje prisustvo na terenu održavaju preko separatističkog pokreta Južnog Jemena koji podržavaju od 2017. godine, i plaćeničkih jedinica. Pri početku rata, Emirati su u Jemen poslali svoju elitnu jedinicu, Predsedničku Gardu, i najmanje 450 boraca iz Kolumbije i drugih zemalja Latinske Amerike. Za južnoameričke vojnike se pretpostavlja da su unajmljeni preko bezbednosne kompanije, odnosno privatne vojske „Reflex responses“, u čijem osnivanju ima udela Erik Prins, ozloglašeni trgovac oružjem i ratni profiter, trenutno pod istragom UN zbog učešća u sukobu u Libiji. Međutim, nakon napada Hutija u kojem je poginulo 45 njenih državljana, naftna monarhija je počela da se u najvećoj meri oslanja na plaćenike.

Emiratska bezbednosna kompanija „Black Shield“ je optužena da sudanskim mladićima nudi posao u obezbeđenju u Abu Dabiju, a zatim ih protiv njihove volje šalje na ratišta u Libiji i Jemenu. Pretpostavlja se da je na ovaj način, preko turističkih agencija i korumpiranih činovnika, regrutovano oko 3000 Sudanaca. Povratnici sa ratišta tvrde da je kompanija odbila da raskine ugovore sa onima koji su želeli se vrate u svoju zemlju, držeći ih tako kao taoce. Mohamed Dahlan je 2015. godine, služeći kao savetnik za bezbednost UAE, unajmio odred pretežno američkih  plaćenika, veterana elitnih jedinica, sa zadatkom da uklone političke i verske lidere koji se protive separatističkim tendencijama u Južnom Jemenu, tvrdi tadašnji komandant ove formacije Abraham Golan.

„Međunarodni institut za ljudska prava i razvoj” i organizacija „Rights Radar” su u svom zajedničkom obraćanju Savetu za ljudska prava UN iz 2020. godine saopštili da je više od 80% jemenskih političara i novinara raseljeno interno i globalno u potrazi za sigurnošću, budući da su postali potencijalne mete atentata, te da su američki plaćenici koje su unajmili Emirati već ubili desetine javnih ličnosti od početka rata. U saopštenju je istaknuto i da južnoamerički plaćenici Emirata, koje su obučili američki stručnjaci, nastavljaju da vrše ratne zločine po Jemenu ne snoseći nikakvu odgovornost.

Foto: Flickr.com

 Krvava lutkarska predstava

Posredstvom plaćenika, Emirati još uvek okupiraju luke Mukalu i Balhaf na južnoj obali Jemena, te Sokotru i Majun, strateški ključna ostrva za kontrolu moreuza Bab el Andeb, ulaza u Crveno more. Prema navedenim izvorima, UAE se služe istim metodama u građanskom ratu u Libiji, gde podržavaju feldmaršala Kalifu Haftara u borbi protiv međunarodno priznate vlade u Tripoliju. Preko kompanija sa sedištima u Abu Dabiju, UAE vode lutkarske ratove u korist svojih interesa, bez formalnog učešća, a time i odgovornosti za kršenje Ženevske konvencije i gaženje ljudskih prava.

Prema poslednjem izveštaju UN, kako se intenzivira konflikt, tako se intenzivira i humanitarna kriza, a sav naporan rad koji su humanitarne organizacije ulagale godinama da donekle stabilizuju situaciju, mogao bi propasti. Jemen je ponovo nalazi na ivici masovne gladi, a da li će u tu jamu i upasti, zavisi od onih koji su je na tu ivicu i doveli i mirovnog procesa na koji ceo svet poziva.

Izvor: SMG

POSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite Vaš komentar!
Ovde unesite svoje ime